U praćenje razvoja rizične djece uključeni su članovi interdisciplinarnog tima. Svaki član procjenjuje pojedine segmente razvoja djeteta i može vrlo rano otkriti predznake poremećaja.
U Specijalnoj bolnici za zaštitu dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama se interdisciplinarno i timski provodi dijagnostika, rehabilitacija i liečenje dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama.
Cerebralna paraliza može se definirati kao grupa poremećaja pokreta i položaja tijela, uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Pojam "cerebralna" se odnosi na mozak, a "paraliza" na poremećaj pokreta i položaja. Dijeli se na spastične (krute) oblike i distone u kojima se napetost mišića trajno mijenja. Pokreti u djece sa spastičnim oblicima cerebralne paralize su kruti, usporeni, smanjenog opsega, a u djece s distonim oblicima su nekoordinirani, velikog opsega i bez voljne kontrole. Može biti zahvaćeno cijelo tijelo što zovemo tetraparezom ili samo dio (hemipareza, dipareza).
Uzroci cerebralne paralize se dijele na prenatalne (od začeća do poroda), perinatalne (od poroda do jedan dana iza poroda) i postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda):
U praćenje razvoja rizične djece uključeni su članovi interdisciplinarnog tima. Svaki član procjenjuje pojedine segmente razvoja djeteta i može vrlo rano otkriti predznake poremećaja.
U Specijalnoj bolnici za zaštitu dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama se interdisciplinarno i timski provodi dijagnostika, rehabilitacija i liečenje dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama.
Cerebralna paraliza može se definirati kao grupa poremećaja pokreta i položaja tijela, uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Pojam "cerebralna" se odnosi na mozak, a "paraliza" na poremećaj pokreta i položaja. Dijeli se na spastične (krute) oblike i distone u kojima se napetost mišića trajno mijenja. Pokreti u djece sa spastičnim oblicima cerebralne paralize su kruti, usporeni, smanjenog opsega, a u djece s distonim oblicima su nekoordinirani, velikog opsega i bez voljne kontrole. Može biti zahvaćeno cijelo tijelo što zovemo tetraparezom ili samo dio (hemipareza, dipareza).
Uzroci cerebralne paralize se dijele na prenatalne (od začeća do poroda), perinatalne (od poroda do jedan dana iza poroda) i postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda):
Prenatalni uzroci su: krvarenje u trudnoći, prijeteći pobačaj, prijeteći prijevremeni porođaj, kronične bolesti majke (šećerna bolest, povišeni krvni tlak i drugo), virusne infekcije (rubeola, citomegalovirus, herpes), nepravilnosti u razvoju mozga (primarna mikrocefalija, fetalni hidrocefalus), razne kemijske supstancije i lijekovi, rentgensko zračenje, kratkotrajan, ali težak psihički stres, ali i dugotrajna psihička napetost, koja može biti vezana i za prekomjerno uzimanje sredstava za umirenje, pušenje, uživanje alkoholnih pića ili čak i droge.
Perinatalni uzroci: moždano krvarenje u unutarnje prostore mozga i/ili u moždano tkivo, periventrikularna encefalomalacija - oštećenje moždanog tkiva oko ventrikula (prostora s likvorskom tekućinom) uzrokovana manjkom kisika ili problemima s protokom krvi, edem mozga ili šok novorođenčeta, niski Apgar, strojno prodisavanje više od sedam dana, novorođenački meningitis, novorođenački grčevi - konvulzije, teška žutica, vrlo niska razina glukoze.
Postnatalni uzroci: ozljeda mozga, infekcije, manjak kisika, tumori.
Otprilike 40-50% djece s cerebralnom paralizom je rođeno prerano i vrlo niske porodne težine. Njihove krvne žile uz moždane šupljine imaju u tom razvojnom dobu vrlo krhke stijenjke i vrlo često dolazi do krvarenja u ventrikule koje može izazvati oštećenje susjednog moždanog tkiva i uzrokovati ozbiljan poremećaj funkcije.
Broj djece rođene s cerebralnom paralizom se u razvijenim zemljama nije znatno izmijenio u posljednjih 30-40 godina. Kreće se uglavnom oko 2-3 djeteta na 1000 rođenih. Cerebralna paraliza je neprogresivno stanje, no nije i nepromjenjivo.
Budući da nema dva ista djeteta s cerebralnom paralizom potreban je individualni program liječenja.
Liječenje provodi habilitacijsko-rehabilitacijski interdisciplinarni tim jer osim oštećenja pokreta i položaja, dijete s cerebralnom paralizom može imati i pridružene smetnje koje ometaju ukupni razvoj i učenje. To su oštećenja vida, oštećenja sluha, govorni poremećaji, poremećaj pažnje, hiperaktivnost, poremećaji ponašanja, grčevi - konvulzije, mentalna retardacija.
Potrebno je svakodnevno raditi s djetetom kod kuće i u specijaliziranoj bolnici kako bi se smanjio budući hendikep i dijete osposobilo da u najvećoj mjeri koristi svoje ostatne mogućnosti. Stoga su u terapiji roditelji dio tima.
Dijete s cerebralnom paralizom bi trebalo proći sve ono što ostala djeca prolaze. Kada to nije u mogućnosti učiniti samostalno, treba tuđu pomoć. Npr. djeca u dobi od 5-6 mjeseci trpaju sve u usta.
Djeca u toj dobi uče o svijetu oko sebe koristeći osjetilo opipa i okusa. Cerebralno paralizirano dijete je nepokretno i treba mu dodati predmete kako bi se upoznalo s njima. Usporen razvoj cerebralno paralizirane djece često nije uvjetovan mentalnom retardacijom, već njihovim fizičkim hendikepom.
U praćenje razvoja rizične djece uključeni su članovi interdisciplinarnog tima. Svaki član procjenjuje pojedine segmente razvoja djeteta i može vrlo rano otkriti predznake poremećaja.
U Specijalnoj bolnici za zaštitu dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama se interdisciplinarno i timski provodi dijagnostika, rehabilitacija i liečenje dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama.
Cerebralna paraliza može se definirati kao grupa poremećaja pokreta i položaja tijela, uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Pojam "cerebralna" se odnosi na mozak, a "paraliza" na poremećaj pokreta i položaja. Dijeli se na spastične (krute) oblike i distone u kojima se napetost mišića trajno mijenja. Pokreti u djece sa spastičnim oblicima cerebralne paralize su kruti, usporeni, smanjenog opsega, a u djece s distonim oblicima su nekoordinirani, velikog opsega i bez voljne kontrole. Može biti zahvaćeno cijelo tijelo što zovemo tetraparezom ili samo dio (hemipareza, dipareza).
Uzroci cerebralne paralize se dijele na prenatalne (od začeća do poroda), perinatalne (od poroda do jedan dana iza poroda) i postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda):
U Specijalnoj bolnici za zaštitu dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama se interdisciplinarno i timski provodi dijagnostika, rehabilitacija i liečenje dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama.
Cerebralna paraliza može se definirati kao grupa poremećaja pokreta i položaja tijela, uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Pojam "cerebralna" se odnosi na mozak, a "paraliza" na poremećaj pokreta i položaja. Dijeli se na spastične (krute) oblike i distone u kojima se napetost mišića trajno mijenja. Pokreti u djece sa spastičnim oblicima cerebralne paralize su kruti, usporeni, smanjenog opsega, a u djece s distonim oblicima su nekoordinirani, velikog opsega i bez voljne kontrole. Može biti zahvaćeno cijelo tijelo što zovemo tetraparezom ili samo dio (hemipareza, dipareza).
Uzroci cerebralne paralize se dijele na prenatalne (od začeća do poroda), perinatalne (od poroda do jedan dana iza poroda) i postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda):
U praćenje razvoja rizične djece uključeni su članovi interdisciplinarnog tima. Svaki član procjenjuje pojedine segmente razvoja djeteta i može vrlo rano otkriti predznake poremećaja.
U Specijalnoj bolnici za zaštitu dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama se interdisciplinarno i timski provodi dijagnostika, rehabilitacija i liečenje dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama.
Cerebralna paraliza može se definirati kao grupa poremećaja pokreta i položaja tijela, uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Pojam "cerebralna" se odnosi na mozak, a "paraliza" na poremećaj pokreta i položaja. Dijeli se na spastične (krute) oblike i distone u kojima se napetost mišića trajno mijenja. Pokreti u djece sa spastičnim oblicima cerebralne paralize su kruti, usporeni, smanjenog opsega, a u djece s distonim oblicima su nekoordinirani, velikog opsega i bez voljne kontrole. Može biti zahvaćeno cijelo tijelo što zovemo tetraparezom ili samo dio (hemipareza, dipareza).
Uzroci cerebralne paralize se dijele na prenatalne (od začeća do poroda), perinatalne (od poroda do jedan dana iza poroda) i postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda):
Prenatalni uzroci su: krvarenje u trudnoći, prijeteći pobačaj, prijeteći prijevremeni porođaj, kronične bolesti majke (šećerna bolest, povišeni krvni tlak i drugo), virusne infekcije (rubeola, citomegalovirus, herpes), nepravilnosti u razvoju mozga (primarna mikrocefalija, fetalni hidrocefalus), razne kemijske supstancije i lijekovi, rentgensko zračenje, kratkotrajan, ali težak psihički stres, ali i dugotrajna psihička napetost, koja može biti vezana i za prekomjerno uzimanje sredstava za umirenje, pušenje, uživanje alkoholnih pića ili čak i droge.
Perinatalni uzroci: moždano krvarenje u unutarnje prostore mozga i/ili u moždano tkivo, periventrikularna encefalomalacija - oštećenje moždanog tkiva oko ventrikula (prostora s likvorskom tekućinom) uzrokovana manjkom kisika ili problemima s protokom krvi, edem mozga ili šok novorođenčeta, niski Apgar, strojno prodisavanje više od sedam dana, novorođenački meningitis, novorođenački grčevi - konvulzije, teška žutica, vrlo niska razina glukoze.
Postnatalni uzroci: ozljeda mozga, infekcije, manjak kisika, tumori.
Otprilike 40-50% djece s cerebralnom paralizom je rođeno prerano i vrlo niske porodne težine. Njihove krvne žile uz moždane šupljine imaju u tom razvojnom dobu vrlo krhke stijenjke i vrlo često dolazi do krvarenja u ventrikule koje može izazvati oštećenje susjednog moždanog tkiva i uzrokovati ozbiljan poremećaj funkcije.
Broj djece rođene s cerebralnom paralizom se u razvijenim zemljama nije znatno izmijenio u posljednjih 30-40 godina. Kreće se uglavnom oko 2-3 djeteta na 1000 rođenih. Cerebralna paraliza je neprogresivno stanje, no nije i nepromjenjivo.
Budući da nema dva ista djeteta s cerebralnom paralizom potreban je individualni program liječenja.
Liječenje provodi habilitacijsko-rehabilitacijski interdisciplinarni tim jer osim oštećenja pokreta i položaja, dijete s cerebralnom paralizom može imati i pridružene smetnje koje ometaju ukupni razvoj i učenje. To su oštećenja vida, oštećenja sluha, govorni poremećaji, poremećaj pažnje, hiperaktivnost, poremećaji ponašanja, grčevi - konvulzije, mentalna retardacija.
Potrebno je svakodnevno raditi s djetetom kod kuće i u specijaliziranoj bolnici kako bi se smanjio budući hendikep i dijete osposobilo da u najvećoj mjeri koristi svoje ostatne mogućnosti. Stoga su u terapiji roditelji dio tima.
Dijete s cerebralnom paralizom bi trebalo proći sve ono što ostala djeca prolaze. Kada to nije u mogućnosti učiniti samostalno, treba tuđu pomoć. Npr. djeca u dobi od 5-6 mjeseci trpaju sve u usta.
Djeca u toj dobi uče o svijetu oko sebe koristeći osjetilo opipa i okusa. Cerebralno paralizirano dijete je nepokretno i treba mu dodati predmete kako bi se upoznalo s njima. Usporen razvoj cerebralno paralizirane djece često nije uvjetovan mentalnom retardacijom, već njihovim fizičkim hendikepom.
U praćenje razvoja rizične djece uključeni su članovi interdisciplinarnog tima. Svaki član procjenjuje pojedine segmente razvoja djeteta i može vrlo rano otkriti predznake poremećaja.
U Specijalnoj bolnici za zaštitu dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama se interdisciplinarno i timski provodi dijagnostika, rehabilitacija i liečenje dece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama.
Cerebralna paraliza može se definirati kao grupa poremećaja pokreta i položaja tijela, uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Pojam "cerebralna" se odnosi na mozak, a "paraliza" na poremećaj pokreta i položaja. Dijeli se na spastične (krute) oblike i distone u kojima se napetost mišića trajno mijenja. Pokreti u djece sa spastičnim oblicima cerebralne paralize su kruti, usporeni, smanjenog opsega, a u djece s distonim oblicima su nekoordinirani, velikog opsega i bez voljne kontrole. Može biti zahvaćeno cijelo tijelo što zovemo tetraparezom ili samo dio (hemipareza, dipareza).
Uzroci cerebralne paralize se dijele na prenatalne (od začeća do poroda), perinatalne (od poroda do jedan dana iza poroda) i postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda):
 |
| maturski.org |
Нема коментара:
Постави коментар